Bosiljak

Bosiljak (lat. „Ocimum basilicum“) je zeljasta biljka iz porodice usnjača. Ovaj poseban začin potiče iz Indije, gdje raste kao višegodišnja biljka, ali u hladnijim krajevima raste kao jednogodišnja, jer je osjetljiva na hladnoću. U zapadnu Evropu su je donijeli trgovci i moreplovci. Naziv „basilicum“ je latinska izvedenica od grčke riječi „basileos“ što znači „kralj“, čime bosiljak vijekovima dokazuje svoju važnost. Nekada se bosiljak uzgajao u vladarskim baštama antičke Grčke i srednjovjekovne Vizantije kao vrlo cijenjena začinska biljka. Kultivisana je još u starom Egiptu, o čemu govore ostaci biljaka pronađeni u grobnicama piramida iz tog razdoblja. Prema nekim starim svjedočenjima, bosiljak su prenijeli monasi u 12. vijeku u dijelove srednje Evrope. Danas je rasprostranjen na širem području Sredozemlja. Bosiljak je mali grm koji može izrasti od 20 do 60 cm u visinu. Uobičajen je zeleni bosiljak, ali postoje i ljubačasti i tamni. Ljubičasti bosiljak se može koristiti umjesto zelenog. Tamni bosiljak je široko rasprostranjen i njegovi listovi imaju srednje jak okus ili nešto jači okus sličan đumbiru. Svježi listovi bosiljka imaju slatkasto-aromatičan miris i pomalo su oštrog, oporog, ljutog, ali ugodnog okusa koji djeluje osvježavajuće. Bosiljak sadrži, u velikom procentu, eterična ulja (linalol, estragol ili kamfor). U listovima ima ugljikohidrata, proteina, vitamina A i C i kiselina (oleanol i ursol).

Upotreba u kuhinji

Ocimum basilicumZbog svog slatkastog i ugodnog mirisa, bosiljak je jedan od omiljenih začina u italijanskoj i francusko-maritimnoj kuhinji. Svjež je aromatičan, dok suhi i kuvani listovi gube na aromi. Dodaje se na kraju kuvanja ili pečenja, jer mu termička obrada uništava aromu. Svježe nabrani listovi bosiljka su odlični za salatu od paradajza. U salatu ih treba dodati na kraju pripremanja, jer će umaci za salate na bazi sirćeta oslabiti svježi okus bosiljka. Bosiljak možete rezati na podjednake trakice, tzv. „chiffonade“ i upotrijebiti ih kao fini gurmanski dodatak za supe, umake i bruskete. Jedan od najpoznatijih umaka od bosiljka je pesto. Preliven preko tjestenine, pretvara tjesteninu u pravi gurmasnki doživljaj, a može poslužiti i kao marinada. Od bosiljka možete napraviti i odličan umak za odreske, piletinu ili morske plodove na roštilju. Svježi bosiljak možete umiješati u maslac sa svježe mljevenim biberom i naribanom limunovom koricom pa ćete dobiti aromatični maslac koji možete poslužiti preko raznih vrsta pečenog mesa i riba. Bosiljak je jako dobro dodavati masnim jelima, kao što su svinjsko pečenje, ovčetina, pečena guska ili ragu, jer će uz dodatak bosiljka jela biti ukusnija i lakše probavljiva. Sušeni bosiljak ima jači okus od svježeg, te se preporučuje da se dodaje u variva i razna druga jela od povrća, najviše u jela od graška i graha, razne salate i namaze. Naročito je popularan kao dodatak soku od paradajza. Bosiljak upotpunjuje i razne čajeve.

Neka od jela od bosiljka koja preporučujemo su:

Pene pesto sa kozicama
Rižoto sa piletinom i bosiljkom
„Caprese“ salata
Ćuretina „Caprese“
Pileća rolnica „Genovese“